<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<othersabs xmlns="http://eprints.org/ep2/data/2.0"><item><othabstracts>Sve je veći broj knjižnica i knjižničara koji se uključuju u upravljanje otvorenim arhivima znanstvenih i stručnih radova. Poslovi i zadaci koje uključuje izgradnja i održavanje otvorenih arhiva dijelom su srodni s poslovima pri izgradnji i održavanju digitalnih zbirki uopće izgradnja baze, odabir sheme metapodataka, odabir sustava za predmetno označivanje, određivanje vrste i formata dokumenata koji će se prikupljati i sl.), a dijelom su specifični te predstavljaju širenje tradicionalnog djelokruga akademskog knjižničara.
Među postojećim otvorenim arhivima možemo razlikovati dvije osnovne vrste s obzirom na kriterij prema kojem se dokumenti prikupljaju. Institucijski arhivi okupljaju sve dokumente koji predstavljaju znanstvenu produkciju neke ustanove, dok predmetno zasnovani arhivi prikupljaju dokumente koji pripadaju određenoj znanstvenoj disciplini ili struci. U oba slučaja najveća se pažnja poklanja prikupljanju članaka iz recenziranih znanstvenih i stručnih časopisa, ali veliku važnost mogu imati i dokumenti koji su rezultati drugih komunikacijskih kanala: radovi iz zbornika sa skupova, prezentacije, posteri, poglavlja iz knjiga, doktorski, magistarski i diplomski radovi i dr. Broj institucijskih arhiva danas višestruko premašuje broj tematskih, a zagovornici otvorenog pristupa općenito se slažu da i dalje treba poticati upravo razvoj distribuirane mreže institucijskih arhiva iz nekoliko razloga: jednostavnije je održavati takve arhive i motivirati autore da pohranjuju svoje radove, ustanove pronalaze interes u tome da u javnosti prikažu rezultate svog rada, olakšaju pristup tim rezultatima i na taj način uvećaju njihov utjecaj.
Ipak, postoje discipline u kojima, zbog specifičnosti uvriježenih načina komunikacije, centralni tematski arhivi još uvijek predstavljaju bolje rješenje. Jedno od takvih područja je i knjižničarstvo te informacijska znanost. Zadaci i problemi na koje nailazimo pri upravljanju tematskim otvorenim arhivima bit će na ovom posteru prikazani na primjeru E-LIS-a (Eprints in Library and Information Science, http://eprints.rclis.org), međunarodnog arhiva za područje knjižničarstva i informacijskih znanosti. Kao zadatak čije je ispunjenje od ključne važnosti za razvoj ovakvog arhiva pokazuje se promocija arhiva i mogućnosti koje on nudi među autorima, ali i pridobivanje podrške stručnih udruženja te značajnih pružatelja sadržaja (uredništava časopisa, zbornika sa skupova i sl.).</othabstracts><language>hr</language></item></othersabs>
